Anto Zirdum – NEGATIVNA UTOPIJA JOSIPA MLAKIĆA

16 Jun

proizv8622Josip Mlakić : Planet Friedman, SF roman

 

Moju generaciju su učili da su preteče marksističke (znanstvene)  vizije socijalizma bili socijalisti utopisti,  Saint-Simon,  Charls Fourie i Robert Owen.

Utopistički socijalizam nazvan je po djelu ranog socijaliste Thomasa Morea  Utopija, i razvija se  preko pisaca kao što je  Tomamso Campanela (GRAD SUNCA) kao  pravac ekonomske misli koji se temelji na viziji idealnog društva u kojem vlada opća jednakost u stvaranju i raspodjeli dobara, društva koje bi trebalo zamijeniti kapitalistički poredak . Kada je  od polovice 20 stoljeća postalo jasno da ni marsistički socijalizam neće odvesti čovječanstvo u sretno doba blagostanja i zdravlja, a da  liberalni kapitalizam bezglavo i beskrupulozno ide ka ćorsokaku vlastite logike, počeli su se na književnoj sceni javljati romani kakav je Huxleyev  DIVNI NOVI SVIJET, ili Orvelova 1984. koji su u okrilju SF literature od teoretičara imenovani kao podžanr ANTIUTOPIJE /DISTOPIJE odnosno i najčešće u kombinaciji.

Budućnost čovječanstva, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja možemo pronaći u čitavom nizu znaćčajnih djela i autora.

Klasik je roman Grad i zvijezde A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su već spomenuta Orwelloa i  Huxleyeva knjige. Robert Heinlein u romanu Luna je okrutna ljubavnica opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, Larry Niven u romanima Integralna stabla i Dimni prsten opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici, a Željeznu petu, roman Jacka Londona je Erich Fromm opisao kao “najraniju modernu distopiju”. Tu spada i Bradburyijev roman   Fahrenheit 451 u kojem država spaljuje knjige iz straha od pojave neovisnog mišljenja.

Na domaćem terenu već 1924. godine pojavio se roman Milana Šufflaya Na Pacifiku god. 2255. koji također spada u ovu kategoriju, kao i Belanov distopijski roman Utov dnevnik (1982.).

Postoji mišljenje da je SF literatura doživjela u svijetu svoj vrhunac i da dolazi do blage stagnacije u produkciji, ali na našim prostorima početkom trećeg milenija kao da  ova literatura uzima uzlet.  Moj roman Elkastrandin kompleks,  svakako je u svojoj podžanrovskoj odrednici najbliži distopiji, a tu svakako spada i Brešanov roman  Država Božja 2053.

Navođenje svih ovih predšasnika nema za cilj da lakovjerne navede na misao kako Mlakić nije napravio ništa novoga, već baš suprotno. Bez obzira što kompilira neke karakteristične teme i ideje iz ranijih utopija i distopija, kao uostalom i svi prethodnici što su činili, Josip Mlakić ipak donosi neku svoju distopiju, rekao bi angažiraniju u odnosu na trenutnu stvarnost svijeta, odnosno ekstrapolira postojeće trendove svijeta koji je već u civilizacijskom ćorsokaku. Roman je prepun je aluzija na velike kompanije i našu stvarnost i  snažno progovara o stvarnim vladarima našeg planeta koji se nekada zvao Zemlja a u dobu Mlakićeva  romana zove se Friedman.  (prva asocijacija je na totalitarizam takvih razmjera da planetu promijenite ime).

Prva stvar koju treba primijetiti da kod njega nema uobičajene bipolarnosti (ni klasne.  ni rasne,.  ni blokovske)  Svijet je teritorijalno podijeljen na zone – u A zoni žive „ elitni dobitnici“ i korporacije, zona B  je rezervirana i ograđena za one koji se još možda i mogu nadati, a u zoni C nalaze se odbačeni otpisani, koji ne sudjeluju u ekonomiji.  Sve skupa je u bliskoj budućnosti ne postoje ni države ni vlade, svijetom su zavladale korporacije. u opisu proizvoda nakladnik ističe: Pohlepa i novac pokreću svijet, one su apsolutne vrline, emocije su beskoristan balast, roditelji i djeca žive odvojeno, a ekološka katastrofa ne brine nikoga.
Liječnik Gerhard Schmidt savršeni je pripadnik elite. Zaposlenik je moćne farmaceutske kompanije zadužen za razvoj dopinga i atletičarsku zvijezdu Paulu Bolt. Stimulansi sportašima uobičajeni su i poželjni, a sportske su igre uz reality showove najomiljenija zabava pučanstva. Paula Bolt donijela je iz zone B, u kojoj je odrasla, knjige, kojih na planetu više nema. Shakespeare i Yeats izmijenit će Schmidta i on će pomoći Pauli u potrazi za tajanstvenim vođom revolucije.

U ovoj distopiji  svaka osoba ima „prag solventnosti“, a tko padne ispod praga slijedi mu deportacija… Naravno, ljubav je ta koja će osloboditi totalitarnu zarobljenu svijest a vrsni majstor  konstruiranja i  tempiranju priče, uz oštar kritički dsiskurs,  čitatelja neosporno vuče kroz priču koja se čita do kraja.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

%d bloggers like this: