Adnadin Jašarević:BOSANSKA FANTASTIKA NA BESPUĆIMA SOC-REALIZMA

23 May

Predstavljanje historijata bosanskohercegovačke znanstveno-fantastične
književnosti je pothvat koji iziskuje prethodno postavljanje čvrstih
odrednica u vremenu i prostoru, koje će omogućiti bilo kakvo
predstavljanje…

Neophodno je u uvodu napomenuti i ne baš zahvalne okolnosti za stvaralaštvo
na tragu fantastičnog u Bosni i Hercegovini. Istina, na jugoslovenskoj SF
sceni su se poput slučajne muzičke teme pojavljivali autori iz Bosne. Ali,
za razliku od Zagreba i Beograda, koji se mogu podičiti sjajnim SF
magazinima, “Sirijusom” i “Alefom”, u Sarajevu se ne dešava ništa slično,
te je izostao onaj neophodni zamajac za pokretanje značajnije produkcije
kod pisaca fantastike. Ukratko, nisu imali gdje objavljivati sve i da su
pisali žanrovske priče, kamoli romane. Književni časopisi od renomea, poput
“Pisma” ili “Života”, nisu, njihovo uredništvo, blagonaklono gledali ka
fantasie ili naučno-fantastičnoj priči. Razloge za ovu predrasudu valja
potražiti u dva izvora, nesigurnom visoko-književnom koji podrazumjeva
apriori bezvrijednost naučno-fantastičnog rukopisa i drugom, snažnijem,
koji svoju snagu crpi iz neobičnog opredjeljenja bosanskih pisaca ka
soc-realističkoj prozi, produktu revoulicionarnog duha iz ranih
pedesetih… Ondašnji su se teoretičari, kritičari, pisci, usudili odrediti
što to jeste angažirana književnost, angažirana u duhu
socijalističko-komunističkog razvoja društva, ne primjećujući kako
literatura, sveukupna, jeste angažirana, mada to savremenici uglavnom ne
znaju prepoznati… Svakako, ovakvo usko shvatanje angažiranosti
prouzročilo je smještanje fantastike opećnito na nepoželjnu policu u
biblioteci, ukoliko je pukim slučajem neka takva čudna knjiga odštampana
ili u koš za stari papir, ukoliko je rukopis nesrećom dospio na stol
revolucionarno osvještenog urednika…

Stoga nekolicina autora naučno-fantastične proze djeluju ka Zagrebu i
Beogradu, ili se čak u ovim centrima afirmiraju, što uključuje i promjenu
mjesta boravka… Otuda mala zabuna u lociranju historije bosanske
fantastike… Jer, imamo li prava navoditi kao bosanske autore književnike
koji su samo rođenjem Bosanci? Nisam uvjeren da si možemo dati pravo na
prisvajanje autora koji su se afirmirali u drugoj sredini te sam ih odlučio
spomenuti zbog toga što nastojim dokazati suprotno: koliko je u Bosni teško
pisati i objavljivati fantastiku…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

BOSANCI U EGZILU

Esad Jakupović je jedan od najpoznatijih… Pisao je pod raznim
pseudonimima sedamdesetih godina prošlog stoljeća za Politikin zabavnik,
reviju za popularizaciju nauke “Galaksija”, gdje je obnašao i ulogu
zamjenika glodura, almanah za naučnu fantastiku “Andromeda” ,
časopisima *Zeleni dodatak*, *Ekspert*, *Svet*…

Borivoj Jurković najznačajniji je bosanac za razvoj hrvatskog SF-a… On je
1976. Osnovao prvi jugoslovenski SF časopis “Sirijus”. Uređivao ga je do
101. broja… Za svoj urednički angažman zavrijedio je 1986. Nagradu SFERA…
Bavio se i prevođenjm, te napisao mnoštvo sjajnih priča.

Anto Gardaš, rođen u Derventi, u Hrvatskoj je objavio je tri romana za mlađu žanrovsku publiku, čiji je
glavni protagonist profesor Leopold, “Ljubičasti planet, Bakreni Petar i
Izum profesora Leopolda…

Najpoznatiji Bosanac u domenu fantastičnog stripa i ilustracije je Mirko
Ilić, rodom iz Bijeljine…

Objavljuje radove u znamenitim inozemnim magazinima Metal Hurlant, Alter
Alter i Heavy Metal… Nakon angažmana u Italiji i Hrvatskoj putuje preko
bare gdje se nameče kao ilustrator u
Time<http://en.wikipedia.org/wiki/Time_%28magazine%29>,
New York Times <http://en.wikipedia.org/wiki/New_York_Times>, Wall Street
Journal <http://en.wikipedia.org/wiki/Wall_Street_Journal>, a već na pragu
devedesetih postaje umjetničkim direktorom New York Times-a. Koautor je
nekoliko knjiga o grafičkom dizajnu. 35 godina po objavljivanju njegovih
prvih radova zavriejdio je objavljivanje monografije “Mirko ilić –
strip/dizajn/multimedija 1975-2008. U izdanju kuća AGM i Profil…

Ferid Muhić, rođen 1943. u Mahoji (Zavidovići). Profesor Univerziteta,
(savremena filozofija), u Skopju; gostujući profesor na Floridia State
University, new York State University, ISTAC, Kuala Lumpur, Malaysia.
Objavio je: *Kritički metodi *, *Filozofija Ikonoklastike *, *Motivacija i
meditacija *, *Štit od zlata *, *Noumenologija tijela *, *The Study in
Fragmentation and Despair *, *Logos i hijerarhija *, *Mišljenje u akciji *,
*Smisao i vrlina *; i poeziju: *Falco Peregrinus *, *Sto koraka iznad *, *Dim
ugarka snova *. I, što je najvažnije, teoretske radove o znan-fanu
objavljivao je u Sirijusu.

FANTASTIČNE 90-TE

Sveopće sivilo u Bosni sredinom devedesetih ne samo da nije nagovještavalo
mučni porođaj fronta pisaca fantastike nego je marginaliziralo književnost
ili umjetnost općenito. Izdavači se u periodu 95.-2000. bave uglavnom
ratnom prozom, zapravo prozom o ratu, ukoliko se izdavaštvom uopće bave…
Naime, Bosna ne raspolaže uvezanim tržište za knjige, a usljed diobe
jezičkog područja ono je umanjeno i kao potencijal… Svakako, u ovakvim
je okolnostima bilo izuzetno teško promišljati o objavljivanju fantastične
proze – interes za takvo štivo kod bosanskih izdavača nije postojao… Kod
čitalaca da, ali uglavnom za naslove koje potpisuju inozemni autori,
popularni, dobro znani iz biblioteka Polaris, Kentaur, te objavljivani u
časopisima “Sirijus” i “Alef”, koji su još uvijek bili u opticaju u
antikvarijatrima i na buvljaku…

Kako god, prvi korak ka objavljivanju fantastične proze koja se da svrstati
u SF&F literaturu načinjen je u Zenici… Izdvačka kuća Erudit odlučuje se
u biblioteci “Nova” objaviti moju zbirku priča “U dvorani ogledala” 1999.
Riječ je vilinskim pričama smještenim u maglovito doba bosanskog
srednjovjekovnog vladara Kulina bana… Historijske ličnosti i toponimi
korišteni u pričama svedeni su u okvire fantastičnog te stoga ne čudi
uobičajena posveta koju zapišem kada knjigu poklanjam prijateljima: ovo je
karta za srednjovjekovnu Bosnu iz snova…

Neočekivan uspjeh ove knjige priča me potakao na promišljanje o
dalekosežnijim potezima… U tom mutnom vremenu upoznao sam inozemne
donatore, jedne od mnogih koji su krstarili Bosnom. Christian Cerch Releigh
odlučuje se pomoći objavljivanje publikacije posvećene isključivo SF&F-u.
Na brzu ruku sam prikupio nekoliko priča i tekstova, sve iz zeničke
produkcije i uspio objaviti nulti broj almanaha za SF&F “Prometej”. Iskreno,
većinu tekstova sam svojeručno zapisao… Mršavi “Prometej”, u svakom
pogledu, ipak je poslužio svrsi… Uspio sam zainteresovati kulturnjake u
zeničkom “Preporodu” i oni se odlučuju objavljivati almanah najmanje jednom
godišnje.

NOVI MILENIJUM, NOVI OBZORI

Uspjeli smo “Prometej” ubaciti kao stalni program u okvire Međunarodne
kulturne manifestacije Zeničko proljeće. Tako je počelo… 2000-te.
Konačno. Prvi broj je izgledao sjajno, naročito u odnosu na nulti, što mi
je dalo nade, koliko i recepcija kod zeničke književne publike, da ćemo
uspjeti reanimirati ovu ushalu književnu granu u Bosni. Smetati je moglo
samo to što sam uspio animirati samo trojicu autora da saučestvuju u
kreiranju prvog broja, ali, i to se promijenilo s vremenom. Već u narednim
brojevima objavljujemo mradove autora ne samo iz Zenice, već i iz Sarajeva,
Mostara, Viteza… Uglavnom je riječ o mladim autorima koji ispisuju svoje
prvijence, izuzimajući nekolike renomirane poput Kemala Mahmutefendića i
Senada Durana… Koliko smo pogodili sa premijerno predstavljenim autorima
svjedoći objavljivanje priča Veselina Gatala koji je nepune ndvije godine
potom zavrijedio treću nagradu za neobjavljeni rukopis na konkursu
izdavačke kuće ZORO, a godinu potom i nagradu za priču na konkursu
konvencije ISTRAKON, potom i SFERU za roman u Zagrebu. No, kako je vrijeme
odmicalo shvatio sam da vrijeme Prometeja ističe… Ostali smo na nivou
godišnjaka… Novi autori su manjkali, stalni saradnici izgubili na
elanu… Moralo se učiniti nešto novo, a šta doznao sam za prvog gostovanja
u Pazinu u okviru programa Festivala fantastične književnosti. Pazinjani
objavljuju dvije godišnje zbirke priča… Zašto da ne… Prebacio sam
Prometej u treću brzinu i raspisao konkurs za godišnju zbirku priča,
zeničku i bacio se na organizovanje Festivala književnosti… Tako, do sada
smo objavili tri godišnje zbirke priča, “Kulin ban po drugi put…”,
“Tragovima bosanskog kraljevstva” i “FAN(TOM)”, te organizirali četiri Festivala
fantastične književnosti u Zenici… Objavljujemo priče autora iz Hrvatske,
Bosne i Hercegovine i Srbije što svakako otvara vrata za promociju naših
godišnjih zbirki u susjednim državama. Treći Festival, najbogatiji,
predstavio je sem žanrovske izdavačke djelatnosti i ilustratore iz škole
Đorđe Lobačev, te srpski fantastični kratki film.

Upravo za predstavljanje u Pazinu uredio sam grafički itd. manjkavu
antologijicu bh naučne fantastike, koliko da se predstavi širi front
pisaca, a ne samo jedna osoba. U “Pogledu u budućnost” objavljeno je deset
odabranih priča, što je za mršavu bh produkciju prije pet godina bilo
sasvim dovoljno.

Nekoliko naučno-fantastičnih priča objavljeno je u strip-revijama
“Horostop” i “ZE strip”. Riječ je o kratkim pričama nekolicine mladih
autora poteklih iz Zeničke škole stripa, Biljane Šafaržik, Besira Maglića,
Faruka Begića, Zdravka Cvjetkovića između ostalih…

Za naučno-fantastičnu avanturu u izdavaštvu odlučio se i Ante Zirdum, koji
u Vitezu objavljuje dvije zbirke fantasy i  naučno-fantastičnih priča “Jahači
svjetlosti” i “Brončani mač”, obje 1996. Nakon duge pauze napućene
pseudo-historijskim naslovima objavljuje zbirku SF priča *Radman’s Syndrome* 2007. i SF romanElkastrandin kompleks 2008.  Zastupljen je u ANTOLOGIJI HRVATSKE SF PRIČE (priredio Žarko Milenić) i u već rečenoj antologiji BH SF PRIČE  – POGLED U BUDUĆNOST, te  više zbornika ove provenijencije. Prevođen je na engleski, njemački, talijanski i makedonski jezik, a njegove priče Radman’s Sindrome i Ušušur- vodenični vilenjak nalaze se na svim značajnijim svjetskim e-bibliotekma.(http://www.smashwords.com/books/view/142738)

Mostarac Veselin Gatalo svoj je SF prvijenac objavio u Hrvatskoj… “Caffe
Oxigen” (Naklada ZORRO) je priča koja donekle podsjeća na “Vodič kroz
galaksiju za autostopere”, ali samo kada je riječ o polaznoj ideji… Gatalov
parodijski otklon je više domaći, ako tako možemo reći… Autor, takođe, nije
sklon ispisivanju avanturističke priče već prije autoraspravi o našem
društvu, manje više na tragu antiutopijskog ispisa… Postkataklizmični roman
“Geto” (IK AGM), u drugom izdanju “Vuk” “Šahinpašić” izrastao je iz
njegove kratke priče objavljene prvotno u “Prometeju”… Ovdje je već
kudikamo lakše prepoznati balkanski društveni kontekst u doba konkflikta,
te ovaj SF roman moramo smatrati angažiranim…

Da ne zaboravimo, prvi bh roman epske fantastike “Nedovršeni svijet”,
takođe je objavljen u Zenici, u dva izdanja, kod dva izdavača, 2002. i 2006.

Neobičan fantasy objavljuje u vlastitoj produkciji sarajevska slikaraka Ana
Dominik Rodić, “Oštrica vulkanskog stakla”, 2012. Iako je autoričin koncept
zanimljiv, jer svi su stanovnici njena svijeta pod maskama, ova knjiga pati
od silnih boljki – najveća je svakako jednostavna činjenica da ju niko nije
uredio, lektorirao, itd.

Pisac za djecu, Fahrudin Kučuk, objavljuje 2006. Znanstveno-fantastični
roman za djecu “Čudni gosti”. I ne zaustavlja se na tom pothvatu. Nekoliko
godina potom u izdanju IK Šahinpašić iz Sarajeva objavljuje roman epske
fantastike, “Otmica kralja”, prvi u planiranoj trilogiji “Mračno
kraljevstvo”.

BOSANCI NOVE GENERACIJE

Mnogo više bosanskih literata djeluje u egzilu, no u Bosni i Hercegovini.
Ponešto je krivica do minulog rata, ponešto do ekonomske krize. Tek,
nekoliki od njih istakli su se kao autori koji u najmanju ruku obećavaju.

Adrijan Sarajlija objavljuje kratke priče uglavnom na blogovima, ali i u *
Emitoru* i webzinu *Helly Cherry*. Zastupljen je u zbirkama “Beli šum”
(2008), “Gradske priče 3 – Fantastika” (2008) i “Gradske priče 4 –
Vodenica” (2009). Njegova prva knjiga “Manufaktura” iz 2010. (objavila IK
Tardis) objedinjuje raznorodne priče zbrajane u prethodnih pet godina. No,
kvalitete na manjka, tim prije što Sarajlija u pisanju naginje post
moderni. Njegov prvi roman “Ogledalo za vampire” iz 2012. pokazuje njegov
glavni kvalitet, sposobnost da i u taakvim, olinjalim temama iskaže nešto
novo, te na sasvim neuobičajen način.

Darko Tuševljaković, rodom iz Zenice, objavljuje priče od 2002. u raznim
zbirkama *Buntovna proza*, *Najkaće priče 2003.*, *Najkraće priče
2004.*, *Donja strana priče* (I mjesto na konkursu), *Gradske priče 3 – Fantastika*, *
Rukopisi* (poezija)) i časopisima *Znak sagite* (I mjesto na konkursu za
kratku priču), *Politikin zabavnik*, *Naš trag*, *Emitor*. Preveo nekoliko
knjiga, od kojih je poslednja roman *Vitez* Džina Vulfa. 2004. godine
dobio je nagradu ‘Lazar Komarčić’ za novelu *Uspon planinom pogrešnih
postupaka*.

Dinko Osmančević kratke priče objavljuje u časopisima *Galaksija*, *Faros*,
*Orbis*, *Grad*, te web fanzinima *SF Vektor* i *Helly Cherry*. Njegova
kratka priča “Povratak vođe” proglašena je za najbolju naučno-fantastičnu
priču objavljenu u *Galaksiji* 2000. godine. Sa bratom Zlatkom priređivao
tekstova o astronautici i naučnoj fantastici u časopisu *Novi
prelom*(Banjaluka).

Vedrana Čačić, rođena u Sarajevu, piše haiku poeziju, kratke priče i
aforizme. Priče je objavljivala na vebzinu “Helly Cherry”, u zbirkama
“Mamihlapinatapei” (1998), “Alisa u zemlji priča” (2006), “Najkraće priče
2006” (2007); aforizme objavljivala u zbirkama “Kad ja tamo a ono međutim”
(1995), “Aforizmi i aforističari 7” (2007). Osvojila prvu nagradu na
“Art-Anima” konkursu za kratku priču do deset riječi i treću nagradu na
konkursu “357 -Trenutak inspiracije” za crticu do tri reči.

Sarajevski informatički magazin “Info” unazad deset godina objavljuje
redovno podlistak posvećen naučnoj fanatstici, tri do pet strana… riječ
je o prikazima knjiga, filmova i pričama domaćih autora. Nažalost,
Sarajlije nisu uspjele otići korak dalje, neophodni, te objaviti makar
panoramu najboljih priča iz Infa uprkos dobroj volji glodura Gorana Milića
i Dragiše Mareka, urednika podliska, ujedno i autora nekoliko naučno
fantastičnih priča.

I to bi bilo sve… Mršava bosanskohercegovačka SF&F scena mogla bi se
nekako rastegnuti u domen granične fantastike, pa da iskopamo još ponekog
autora, ali ne smatram da za tim ima potrebe… Zapravo, nekolicina autora
koji se fantastičnom prozom bave znali su svojevremeno napisati i
čistokrvnu znan-fan priču. Pošto oni uvažavaju razlike nema razloga da i mi
slično ne učinimo. Nekako smo propustili glavnu znan-fan kompoziciju
sredinom prošlog stoljeća te nam je zapalo ponešto zapisati u suton
podžanra, vrijeme kada zamire i diljem svijeta potisnut tehnološkim čudima
i naučnim otkričima.

Tako je to… no, ne treba se žaliti zbog preticanja nauke… konačno,
valjda će se neko dosjetiti da mašta prethodi stvarnosti…

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

%d bloggers like this: