Anto Marinčić; ROMAN KOJI KASTRIRA JEDNU MOGUĆU VIZIJU GLOBALNOG SVIJETA

16 Jan

Anto Zirdum, ELKASTRANDIN KOMPLEKS
ZikiElka2
Roman Ante Zirduma, iako podnaslovljen kao ZF/SF/NF roman, djelo je koje se zapravo ne da svrstati ni u jedan poznati žanr ili podžanr jer je i u svojoj strukturi višežanrovski, što je odlika svake dobre knjige. Sa znanstvenom fantastikom on ima veze utoliko što se radnja događa u svijetu, žargonom etiketiranja rečeno, podžanra znanstvene fantastike: “poslije A-bombe”. Vrlo neuobičajena značajka toga zamišljenog A-rata jest, da se on dogodio “tamo negdje daleko”, u sred Azije, pa ova naša europska civilizacija njime nije dotaknuta. To jest, nije dotaknuta bukvalno – razaranjem, zračenjem, i sličnim izravnim posljedicama. One su u ELKASTRANDINU KOMPLEKSU ovdje dublje: socio-psihološke su, a donekle i političke. Dalje, znanstvene činjenice su vezane za psihijatriju NOVOG GLOBALNOG SVIJETA, za planiranje obitelji, genetske mutacije i slične činjenice među koje autor smiješta usidjelicu koja ima taj kompleks kompleksa – elkastrandin kompleks – opak kompleks kada iz stanja latentnoga prijeđe u manifesno.

Tada dobivamo ženu koja serijski kastrtira muškarce… Nju progoni GLOBPOL… Ona bježi u Zonu sumraka, na Himalaje koji nisu kontaminirani i shvaća da je eunuh idealan muškarac za nju.

Priča je višeslojna, a u jednom sloju to je tek zanimljiv putopis. No, u cijelom tkivu ovog ne baš običnog romana sublimirana je kritika jedne od mogućih vizija NGS-a (novog globalnog svijeta).

Naime, ako je s Markizom de Sadom počela era liberalnog svijeta razvrata – vulgarizacije svekolike potentnosti kojoj je kapital afrodizijak, sa Zirdumovim romanom Elastrandin kompleks počinje kastriranje te iste civilizacije odnosno civilizacje koja nastaje poslije nje kao nužan produkt ove i ovakve civilizacije.

Iz romana se da naslutiti da Zirdum predviđa u bližoj budućnosti (recimo za pedesetak godina) da će se ova civilizacija raspasti i da će se tada poroditi NGS kao svijet opstanka. Za narednih pedesetak godina svijet će riješiti probleme opstanka glede ekoloških uvjeta, ali tada će zapasti u probleme novoga globalnog totalitarizma, i tada Zirdum izvodi svoju junakinju na pozornicu zbivanja ekstrapolirajući i današnje probleme u tadašnje doba.

A to što Zirdum vuče iz današnjeg doba je problem velikog broja samaca, ledika, usidjelica i usidjelaca, starih momaka i cura, kako se to kod nas kaže. Uvijek je u svakom selu bio jedan stari momak, neženja ili stara cura, usidjelica, ali danas imate čitava sela takvih, a o gradovima, naročito velikim, da i ne govorimo. Nije se Zirdum bavio time da odgovori zašto je to tako, ali iz njegova romana može se izvući nekoliko zaključaka i jednu od mogućih predožbi kako će to rješavati strukture vlasti NGS-a za nekih stotinjak godina. I ma koliko je on radnju roma odmaknuo u budućnost, ovaj roman je i dans aktualan i sigurno će nas navesti na to da razmislimo i promišljamo o univerzalnoj ulozi obitelji u svakoj ljudskoj civilizaciji.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

%d bloggers like this: