Dragan Mučibabić: KRATKA POVIJEST BH SF-a

13 Jan

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Ako znanstvenu fantastiku kao književni žanr promatramo u užem smislu, bez fantasy literature, bajki, basni, horror i sličnih žanrova koji gravitiraju SF-u, onda njezino utemeljenje počinje zapravo od doba pronalaska mikroskopa 1590. ili teleskopa 1608. Odmah iza toga imamo Galileov izvještaj o promatranju neba (1609.) a Kepler od 1609.-19. proučava kretanje planeta. Tomaso Campanela 1623. piše utopijski roman GRAD SUNCA, Frencis Backon 1627. piše NOVA ATLANTIS…. Mnogo se toga dogodilo do izuma parnog stroja 1765. i balona na topli zrak 1783. Dalton postavlja teoriju atoma 1802., a te godine se pojavljuje Marvellous Magazine – prvi časopis za “natprirodnu” beletristiku, (naravno izašla su samo četiri broja).
Očigledno je razumijevanje znanstvene fantastike i njezina povijest u tjesnoj vezi sa shvaćanjem osnovnih komponenti prostora i vremena koje se razvojem ljudskog roda i izgradnjom civilizacije neprekidno dopunjavao. Prelomnica se događa u doba renesanse , a SF kao književna vrsta i reakcija mašte na sve brže promjene u društvu javlja se u 19. stoljeću.
Treba zapaziti da se prvi sf časopis javio 1802. godine. Na ex Yu području negdje početkom osamdesetih javlja se SIRIUS, GALAKSIJA, a nešto kasnije i ALEF. Prvi časopis za naučnu i herojsku fantastiku u BIH PROMETEJ, pod uredničkim vodstvom Adnadina Jašarevića, pojavio se 200 godina poslije u Zenici.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ovaj kratki kroki o povijesti znanstvene fantastike, odnosno pretpostavki za njezino nastajanje, ubacio sam u ovu večerašnju priču upravo da skrenem pozornost na to koliko se na ovim prostorima kasni, zaostaje, zadocnjuje, kako god hoćete, u tom reagiranju mašte i percepcipiranju našega tehničko-tehnološki brzonapredujućeg svijeta i njegovih reperkusija na biće Čovjeka. A kada, ma i nevoljko priznamo, da ipak kaskamo, onda će mo, ako već nećemo odavati priznanje, makar nekako ozbiljnije sagledati pojavnost ante zirduma na bosanskohercegovačkim i širim književnim obzorima.
Naime, bosanskohercegovačko podneblje iznjedrilo je i prije Ante Zirduma autore sf literature uvjetno rečeno. Ante Neimarević je pisac rodom iz Guče Gore, a između dva svijetska rata pisao je humoristično-satirične fanatzogorije, a njegovi sinovi su negdje 1967. objavili (posthumno) njegov roman PROPAST SVIJETA u Karlovcu. Nekoliko je romana ovoga ili sličnih naziva izišlo u prvim decenijama 20. stoljeća, a Neimarević je zapravo napravio parodiju na temu posjete izvanzemaljaca na našim prostorima. Esad Jakupovič je čovjek naših prostora, ali on je kao urednik GALAKSIJE djelovao u Beogradu. Negdje 1984. godine Majo Topalović je napisao dječiji roman u SF štihu, ali tek s pojavom knjige JAHAČI SVJETLOSTI Ante Zirduma 1996. godine možemo govoriti o produciranju domaće znanstveno fantastične literature, odnosno sf pripovijetke kao najtipičnije forme u ovom književnom žanru.
Ima istine u tome da se prvi mačići bacaju u vodu. Tako je i Zirdum, bacio svoju prvu, a i drugu knjigu u zaborav i okrenuo se dugoj formi, romanopisanju u okviru tzv. Glavnih književnih tijekova i žanrova. U ovih desetak godina objavio je desetak priča ili pak ulomaka iz svojih još neobjavljenih romana, tek toliko da zadovolji sjećanje na svoju prvu ljubav u literaturi. Objavio je isto tako desetak fantasy priča, počeo prodirati u sfere mitologije i bilo je za očekivati da bi se mogao pojaviti sa ili fantazi romanom ili zbirkom pripovijedki. No, on se ove godine javio sabirući svoje znanstvenofantastične priče i to ne baš sve, a opet poseže za nečim što je radio i ranije. Objavljuje i neke stare priče. On iz prve knjige objavljuje tri pripovijetke. Jednu je skratio za duplo, drugu je još više reducirao, a jednu je samo malo skratio i dotjerao. Ovo skraćivanje više je demonstriranje onoga što on u pisanju zagovara a o čemu smo nedavno, po izlasku njegove prethodne knjige govorili kao o manifestu redukcionalizma. Ostalih sedam priča su doista nove a dvije od njih nisu ni u kojem obliku nikada objavljene.
Ja nisam stručnjak za znanstvenu fantastiku kao Adnadin Jašarević i Žarko Milenić tako da ne bi ulazio u analizu tema i dilema kojima se Zirdum bavi, ali neosporno je on značajna figura u kratkoj povijesti bosanskohercegovačkoh SF-a.

(izlaganje na promociji knjige RADMAN’S SYNDROME)

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

DIDASKALIJE

TEATARSKI BLOG

ANTO ZIRDUM

bh fantasy

ZONE SF KNJIŽEVNOSTI

B-H-S-C GOVORNO PODRUČJE

Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

%d bloggers like this: